Kod pasa se može uočiti više vrsta agresivnosti. Iako su već 14 000 godina sa nama, još uvek pamte ko su, pa se i dalje bore za hranu, partnera i teritoriju. Onog trenutka kada ugrozimo nešto njihovo ili kada primete strah oni napadaju.
Neverbalna komunikacija je vrlo bitna pa česti napadi na decu nisu baš slučajni, nego su posledica njihove nepredvidivosti, piskavog glasa i razigranosti. Tako da pre napada pas uvek procenjuje agresora. Ako imate nešto neobično na sebi, poput štapa, brade ili naočara, bolje ih se klonite.
U zavisnosti od procene agresora, postoji 6 nivoa na kojima će psi napasti. Ako pokazuje zube, podvija ili podiže rep, podiže dlake na leđima ili ima ljutit izraz lica budite sigurni da će vas pas napasti.
Ako se nađete u ovakvoj situaciji najbolje je da se sagnete, pokažete zube, viknete i obavezno ga gledajte u oči. Nikako im ne okrećite leđa jer će tada pomisliti da bežite i krenuće na vas.
"Nije istina da pas može da oseti strah, ali može da ga vidi. Kada se čovek uplaši rašire mu se oči, podiže ramena ili se skupilja. To su znaci na osnovu kojih ove životinje zaključuju da su u opasnosti i napadaju. Telesna komunikacija je najbitnija", priča Ivan Jovanović, klinički etolog.
Kako kaže, psu je najbolje prići sa strane, gledati ga direktno u oči i pružiti mu ruku. Na taj način nećete ga ugroziti pa vas neće ni ujesti.
Ako i kojim slučajem dođe do napada znajte da pas skoro nikada ne ubija žrtvu, ali može da nanese ozbiljne povrede.
S obzirom da postoji mišljenje da su psi lutalice opasni, to nužno ne mora uvek da bude tako. Prema podacima istraživanja sprovedenog u SAD-u, od 100 odsto pasa koji napadaju, čak 67 odsto napada izvrše labradori i zlatni retriveri.
(Family.rs)