Print this page

NITI SU “BABUŠKE” NITI SU ZAISTA RUSKE! Smučiće vam se kada saznate zašto čuvene lutkice NEMAJU RUKE I NOGE

Mnogo ljudi ne zna da se rasklopive drvene lutkice zapravo ne zovu "babuške", da u originalu uopšte nisu ruske, kao ni to šta simbolizuju.

0 comment
Foto: Fiveprime Foto: Fiveprime

Detinjstvo mnogih ljudi u istočnoj Evropi i Rusiji obeleženo je i igranjem sa rasklopivim drvenim lutkama. Iscrtan šareni ženski lik umeli smo da sklapamo i rasklapamo bezbroj puta i babuške nam nikada ne bi dosadile. Ipak, iako ih skoro svi tako zovu, to nije njihov pravi naziv.

Babuške su zapravo matrjoške, lutke ne predstavljaju bake – već majke. Iako postoji teorija da izraz “matrjoške” potiče od deminutiva za matronu, odnosno nadzornicu, žensku glavu kuće, tačnija je ona priča po kojoj ime potiče od nadimka za jedno od nekada prilično čestih ruskih imena – Matrjona, Matrjoša.

 

Matrjoške su nastale 90-ih godina 19. veka, u doba snažnog ekonomskog i kulturnog razvoja Rusije. Bio je to period uspona nacionalne svesti i ruska kultura i umetnost okretale su se tradicije. Tako je nastao i slikarski pravac zvani “ruski stil”. Posebno je obraćana pažnja na pravljene igračaka, pa je u tu svrhu otvorena i radionica “Dečije vaspitanje” u Moskvi. Najpre su u njoj pravljene lutke koje su oblačene u prazničnu nošnju stanovnika raznih ruskih gubernija.

Baš unutar te radionice nastala je i ruska drvena lutka, za koju je skice izgradio jedan od osnivača ruskog stila, slikar Sergej Maljutin. On je zapravo uzeo ideju od Japanaca čija tradicionalna igračka Daruma izgleda veoma slično. Daruma, po japanskoj legendi, nema ruke i noge jer je ona pravljena u spomen na Bodidarmu, budističkog sveštenika kome su udovi atrofirali posle devet godina meditacije.Tako ni babuške, odnosno matrjoške, nemaju udove – mada se na njima ruke crtaju.

Related image

Po Maljutinovoj orignalnoj skici, matrjoška je predstavljala seljančicu okruglog lica, u vezenoj košulji, sa suknjom i keceljom, koja u rukama drži crnog petla.

Naziv “matrjoška” nije nimalo slučajan. Osim što je u carskoj Rusiji Matrjona (Matrjoša) bilo često žensko ime, u njegovom korenu nalazi se reč “majka”. To ime asocira na majku, brojnu porodicu, dobro zdravlje i naočitu figuru. Do dana današnjeg, matrjoške su simbol materinstva, plodnosti i porodice – lutka sa velikom porodicom koja izražava savršenu osnovu ljudske kulture.

   

Rusi toliko vole ove igračkice da u najmanje šest gradova širom države imaju muzeje matrjoški.

Matrjoške se danas prave od različitih materijala, pa čak i od plastike. Ipak, najčešće se prave od lipovog drveta, nešto ređe od jove ili breze – zbog mekoće. Drvo se obično delje u rano proleće, dok još nije sasvim sasušena kora. Zatim se skladišti i čak nekoliko godina se suši u prostorijama sa dobrom ventilacijom. Za obradu je potrebno da drvo ne bude suvo, ali da ne bude ni vlažno.

Lutkice se prave od najmanje ka najvećoj. Broj lutaka varira, ali ih se najčešće pravi šest. Najveći set matrjoški na svetu sastoji se od 51 lutkice koje je ručno oslikala Julija Bereznickaja. Najviša matrjoška visoka je nepuna 54 centimetra, a najmanja tri milimetra. Kada se rasklope i poređaju jedna kraj druge, ove matrjoške zauzmu 3,41 dužinski metar.

 

U poslednje vreme se na drvenim matrjoškama slikaju i muškarci, političari, likovi iz crtaća, ali su i dalje većini omiljene čuvene ruske okruglaste devojke.

Related image

Izvor: dnevno.rs