Print this page

Da li je opasno uzgajati GM cveće

Pravi baštovani smatraju da nema nikakve potrebe da se “popravlja” priroda, a genetičari da cvet uvek može da bude još trajniji, da cveta u pustinji ili bude neverovatnih boja.

0 comment
Foto: Večernje novosti Foto: Večernje novosti

NEKADA su ruže bile bele, žute, roze ili crvene, a danas zahvaljujući bioinženjeringu mogu da budu crne, plave ili u kombinaciji boja koje baštovan poželi! 

O genetski modifikovanom povrću i voću se mnogo govori, ali o cveću koje nosi gene meduza ili insekata - veoma malo. Mnogi baštovani smatraju da je cvet najveće savršenstvo koje je priroda stvorila i da tu nema šta da se poboljšava, ali biotehnolozi ne dele njihovo mišljenje, jer cveće može da bude trajnije, cveta u pustinji, da stabljika bude duža...

- Biotehnolozima je za takve eksperimente uvek motiv profit - kaže Miladin Ševarlić, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu. - Igranje sa prirodom može da donese nesagledive posledice, čak i kada je u pitanju cveće, jer svaki cvet daje neki plod. Naročito je opasno prenošenje polena u fazi cvetanja, jer može da dođe do zasićenja biodiverziteta. 

Upravo je japanski “Santori” izazvao pravu buru kada je proizveo genetski modifikovanu plavu ružu blu mun. Ideja vodilja je bila činjenica da je tržište ruža “teško” 10 miliona dolara. Holandija godišnje od proizvodnje cveća zaradi 15 milijardi evra, a najveći prihod je od rezanog cveća, pa su tu naučnici napravili najviše genetski modifikovanih biljaka. Japanski “Santori” je još 1996. godine tržištu ponudio prvo genetski modifikovano sečeno cveće - karanfil mundast koji se može kupiti u pet nijansi lila boje. Australijska firma “Biokonst” radi na proizvodnji cveća galesija čiji su geni ukršteni sa meduzama i svetle u mraku! 

Pored karanfila i ruža prodaje se i seme popularnog baštenskog cveća poput svetlo-plave torenije, bronzane forsicije i žute petunije. U Srbiji je zabranjen promet i uzgoj GM biljaka, ali pitanje je da li kod nas ima modifikovanog cveća i da li ga je opasno gajiti u baštama. 

- Ovakve biljke ne bi trebalo da smetaju, jer polen sa genetski modifikovane petunije ne može da škodi ljubičici - kaže Petar Marin, profesor na beogradskom Biološkom fakultetu.- Možda neće škoditi ni ružama ukoliko su genetski modifikovane biljke sterilne. Međutim, niko pouzdano ne može da garantuje da neće biti nikakvih posledica. 

Pin It
 

 

Izvor: Večernje novosti