Nije slučajno što je petogodišnjeg dečaka iz Zrenjina, čiji je slučaj potresao javnost, zbrinula porodica iz Švedske. Upravo iz ove zemlje dolazi najviše parova koji u Srbiji traže način da postanu roditelji.
Po zvaničnim podacima, koji su nam dostavljeni iz Ministarstva za rad i socijalnu politiku, od 2006. u Švedskoj je dom našlo 60 dece iz Srbije. Nije ni čudo, s obzirom da već 15 godina u našoj zemlji na usvajanjima radi najveća švedska agencija.
- Šveđani ovde imaju dobru logističku podršku u vidu stalnog predstavnika i sudskog tumača. To je prva od tri agencije koje postoje u Švedskoj, najveća je i najefikasnija - kažu u Ministarstvu.
Neznatno manji broj usvajanja u Srbiji imaju američki državljani. U poslednjih deset godina 51 dete sa novim roditeljima otišlo je u SAD, a toliko brojnost takođe se objašnjava radom agencije iz Amerike, koja je jedna od najorganizovanijih u toj državi. Koliko su Amerikanci zainteresovani za usvajanje u Srbiji pokazuje i to što je čak 10 tamošnjih agencija od ukupno 250 podnelo zahtev da se registruje u našoj zemlji.
- Samo je jedna mogla da obezbedi porodice za usvajanje dece sa smetnjama u razvoju - navode za "Blic" u nadležnom ministarstvu.
Osim iz Švedske i Amerike, decu usvajaju i parovi iz Kanade, ali reč je o daleko manjem broju. Od 2006. u tu zemlju otišlo je osmoro mališana. U Srbiji su decu usvajali Slovenci, Švajcarci, Britanci, pa čak i Hrvati.
Zvanično, decu u našoj zemlji mogu zbrinuti strani državljani samo ukoliko se za godinu dana njima ne nađu usvojitelji iz Srbije i ukoliko je nadležni ministar dao dozvolu za to. U praksi, na listi dece koja nađu dom van Srbije nalaze se oni koji imaju teže zdravstvene probleme, hendikepe i razvojno zaostajanje. To su osobine koje su, kako tvrde u Ministarstvu za rad i socijalnu politiku, često nepoželjne za domaće usvojitelje.
Izvor: Blic